Letovanje Albanija autobusom, Drač, Hotel Fafa Premium, bazen

Albanija

Broj ponuda: 6

Letovanje Albanija 2024. godine Vas vodi u malu južnoevropsku državu nekada veoma „zatvorenu”, danas jednu od evropskih zemalja koja svojim lepotama i raznolikostima krade pažnju na turističkoj sceni. Ukoliko je Vaš izbor za ovogodišnje letovanje Albanija očekuje Vas 450 km dugačka obala koja se izlazi kako na Jadransko more tako na Jonsko more, a granicu možete jasno podvući zahvaljujući različitim karakterisitkama ovih mora.

Letovanje Albanija – Raznolikost pejzaža i ukusa

Albanija je mala, ali raznolika zemlja koja se nalazi u blizini „magične“ 45. paralele. To znači da zemlja može da uzgaja širok spektar useva poput kestena, žalfije, nara, trešanja, šljiva, grožđa i još mnogo toga. Počevši od severa, među Prokletijama, ili albanskim Alpima, zemlja se naizgled razvija i kotrlja do mora. Centralna Albanija se sastoji od ravnica  iz kojih se izdižu planine i doline i padaju u šokantno plavo more.
Pored slikovite vožnje za vreme svog putovanja na letovanje u Albaniji , ovo za posetioce znači još jednu stvar: sposobnost dubokog doživljaja kulture od jednog sela do drugog. Zahvaljujući promenljivim pejzažima, postoji prilično mikroklima u zemlji koja omogućava da se pretežni usevi u jednom regionu sela znatno razlikuju od drugog. Promena dostupnih vrsta hrane rezultira mnogim varijacijama tradicionalnih jela i vrsta hrane koje putnici mogu probati širom zemlje. Možet naići pitu od koprive ili soka od nara na severu,kao i sarme od vinovog lista i svežu ribu na jugu.

Odmor u Albaniji –  Raznolikost kulture

Između 1809. i 1810. godine, britanski pesnik Lord Bajron krenuo je na dvogodišnju turneju po Evropi, tokom koje je prešao južne doline Albanije gde je bio očaran bogatom kulturom i kostimima (koji se takođe razlikuju od regiona do regiona u zemlji ). Danas tradicionalna kultura živi, ali noviju istoriju i modernu kulturu vredi istražiti tokom putovanja u Albaniju.
U komunističko uređenje koje je uveo Musolini 1939. godine opstalo je do 1985. godine kada je Enver Hodža umro. Paranoja i pritisak njegovog rivala u bivšoj Jugoslaviji, Tita, gurnuli su Hodžu da izgradi više od 170.000 betonskih nuklearnih bunkera širom Albanije – skoro šest bunkera na pola kvadratne milje. Kako je ovaj period istorije davno prošao, bunkeri se polako pretvaraju u prodavnice, kafiće, pa čak i hotelske sobe, mada su neki danas muzeji u Tirani, glavnom gradu države.
Kako je zemlja napredovala od komunizma, moderna kultura oblikovala se tako da slavi prošlost, prihvatajući sadašnjost. Na primer, ponovno otkriće zamka Toptani u Tirani predstavlja spoj starog i novog. Ostaci tvrđave sagrađene krajem 18. veka nedavno su postali osnova za novi centar na otvorenom prepun prodavnica koje prodaju albanske proizvode i restorana koji koriste lokalne i regionalne sastojke. Posetite Luga e Argjendte na ručku i svratite do Edue u kupovinu.

Letovanje Albanija – Autentični turistički doživljaj

Putovanje u Albaniju predstavnja svojevrsni povratak autentičnom putovanju. Putnici pronalaze stvarna iskustva, jedne nove turističke destinacije u povoju , a ne karikaturu grada – a ponekad i netačnu karikaturu.

Sa severa na jug doživećete neka od najautentičnijih iskustava koja putnici mogu imati. Pogodne za avanturiste koji planinare na severu ili kulturno orijentisane goste na jugu, pansioni su u suštini boravak i iskustva Posetioci mogu da borave u hotelima Albanije ili u privatnom smeštaju – apartmani u Albaniji, šta god da odaberu iskustvo će biti iznenađujuće prijatno . Obroci su gozbe koje se sastoje od voća, povrća, mlečnih proizvoda i još mnogo toga sa farme. Domaći sir i džemovi, kao i tradicionalna jela poput bureka, sarmi i baklave, samo su početak.

Izlet do glavnog grada Tirane

Tirana, srce i glavni grad Albanije, kao i sve druge evropske metropole ima beskrajan pokret i energiju. Sa svojim klubovima, barovima, kafićima i tavernama, Tiranu vredi otkriti i danju i noću. Gostoljubivost prema turistima je nešto što će obeležiti vaše putovanje ne samo u Tirani već i širom zemlje.Postoje različita razmišljanja u vezi sa poreklom imena grada. Neki misle da se odnosi na Tireniju (ime etrurskog porekla), dok drugi veruju da se odnosi na reč Theranda (žetva) ili na Tirkan (zamak u podnožju planine Dajti).Tirana je relativno mlad grad. Sulejman Pashe Bargjini, lokalni feudalni gospodar izgradio je prvu zgradu 1614. godine. Na mestu gde je postavljen spomenik Neznanom vojniku, sagradio je džamiju, hamam i peć, koji su u to vreme bili glavne institucije novorođenog grada. 1816. godine porodica Toptani dolazi da vlada gradom. Najvažniji datum u istoriji Tirane je 11. februar 1920, kada je Kongres Lušnja proglasio Tiranu privremenom prestonicom Albanije; konačni status grad dobija 1925 nakon čegaa grad doživljava stalni rast, koji traje i danas.
Poznati italijanski arhitekti stvorili su centar Tirane svojim projektom tokom ranih delova 20. veka. Glavni bulevar u Tirani, Bulevardi Deshmoret e Kombit, sagrađen je 1930. godine, dok je centralni trg, Skenderbegov trg, izgrađen između 1928. i 1929. godine. 1968. godine, na 500. godišnjicu njegove smrti, nacionalni heroj Đerđ Kastriot Skanderbeg imao je spomenik svečano otvoren na trgu Skenderbeg. Dvadeset godina kasnije, na trgu je dodan spomenik diktatora Envera Hodže. Ubrzo nakon što su 20. februara 1991. godine studenti i ljudi uklonili spomenik sa trga. U Tirani možete posetiti mrežu muzeja i galerija kao što su Nacionalni istorijski muzej, Arheološki muzej, Nacionalna umetnička galerija i mnoge druge, uključujući brojne privatne galerije.Vaše putovanje može započeti posetom muzejima i ključnim mestima kao što je Šeši Skenderbej, gde ćete moći da vidite džamiju Et’hem Bei (izgrađenu između 1798. i 1812. godine) i 35 m visoku Kulla e Sahatit (Sahat kula), sagrađena 1822. godine sa kupolom u stilu San Marco. Zatim možete posetiti poznati mozaik otkriven na podu stare rimske lože. Njegov centar konfiguriše zidove zamka rimskog cara Justinijana (520. god. N. E.). Na planini Dajti takođe postoji nekoliko klubova i restorana koje možete otkriti i u njima uživati. Do planine se može doći žičarom koja pruža fantastičan pogled na grad. U regionu Tirane takođe možete posetiti zamkove Petrela i Preza, kao i neke prirodne atrakcije, kao što su pećina Pellumbas, Shkalla e Tujanit i drugi.

Ako ste na letovanju u Albaniji, a naročito na letovanju u Draču predlažemo Vam da ovu ekskurziju u Albaniji uvrstite u vaš raspored odmora.

Letovanje Albanija – Albanska rivijera

Od sveže ribe i morskih plodova do neverovatnih plaža koje se prelivaju u Jonsko more, južna obala je vrlo slična i može biti rival Grčkoj. Gradovi kao što su Saranda, Dermi i Ksamil, koji se nalazi u okviru nacionalnog parka Burtint, i dalje su među najpopularnijim gradovima na plaži. Do Ksamila je, međutim, najlakše doći zahvaljujući obližnjem aerodromu i trajektom sa grčkog ostrva Krf.

Da bi proveli dan izvan sunca, putnici bi takođe trebalo da provedu vreme u obilasku kulturno značajnih znamenitosti u južnoj Albaniji. Jedan od takvih prizora je Butrint, drevni grčki, a kasnije i rimski grad koji gleda na Krf. Dalje u unutrašnjosti, Gijrokaster, grad UNESCO-ve svetske baštine, je još jedan kulturno bogat prizor koji treba videti. Poznat po očuvanju arhitekture u osmanskom stilu, poseta gradu i njegovom zamku je kao vraćanje u prošlost. Obiđite kuću Skenduli, koja je manje poznata, ali jedna od najstarijih i najbolje očuvanih tradicionalnih kuća u gradu, uz logističku pomoć Avanture i zabave Albanije.

Poslednjih  godina turizam u Albaniji je doživeo pravi bum,pa je povećana potražnja dovela do izgradnje više od 150 modernih hotela, rekonstrukcije velikog broja saobraćajnih mreže, a multikulturalnost ovog podneblja, gostoprimstvo domaćina pozicioniraju Albaniju na značajnije mesto na turističkoj mapi Evrope nudeći jedan autentičan turistički doživljaj.

Letovanje u Albaniji nikoga neće ostaviti ravnodušnim.

Kontakt

Prijava za newsletter

Prijavite se na našu newsletter listu

Kontakt

Nikolaja Krasnova 2, Vračar

011/3285 001, 3285 002

[email protected]
Radno vreme:
Pon-Pet 08:00-20:00 Subota 08:00-15:00 Nedelja ne radimo
Vase Pelagića 11

021/38 25 025, 38 25 026

[email protected]
Radno vreme:
Pon-Pet 08:00-20:00 Subota 08:00-15:00 Nedelja ne radimo
Cara Dušana 94

018/248 264, 249 255

[email protected]
Radno vreme:
Pon-Pet 08:00-20:00 Subota 08:00-15:00 Nedelja ne radimo
Kneza Miloša 20

017/40 58 98, 40 58 99

[email protected]
Radno vreme:
Pon-Pet 08:00-20:00 Subota 08:00-15:00 Nedelja ne radimo

Pratite nas