Padova – biser Italije između Verone i Venecije
Na karti severne Italije, između romantične Verone i bajkovite Venecije, nalazi se Padova – grad koji često ostaje u senci svojih poznatijih suseda, ali koji svakog posetioca osvoji na tih, nenametljiv način. Padova nije grad spektakla i masovnog turizma. Padova je grad sadržaja, znanja, umetnosti i autentičnog italijanskog života. Upravo u tome leži najveća vrednost ovog grada.
Padova je idealna destinacija za one koji žele da upoznaju Italiju izvan razglednica – polako, kroz šetnje, razgovore, ukuse i istoriju koja se ovde ne izlaže, već živi.
Padova je jedan od najstarijih gradova severne Italije. Osnovana je od strane Veneta pre nego što su je preoteli Gali, a potom osvojili Rimljani. Tokom srednjeg veka, grad je postao važna nezavisna grad-država, čuvena po osnivanju jednog od najstarijih evropskih univerziteta 1222. godine. Od 1405. bila je deo Mletačke republike, što je snažno oblikovalo njen kulturni i arhitektonski razvoj.
Za razliku od mnogih italijanskih gradova koji deluju poput muzeja na otvorenom, Padova je živ grad. Istorijski spomenici ovde nisu izolovani od svakodnevice – oni su deo nje. Trgovi su puni ljudi, crkve su mesta susreta, a palate i danas imaju praktičnu namenu.
Kao najvažnije i najposećenije turističke atrakcije Padove ističu se Trg della Valle (Prato della Valle), Bazilika Sv. Antona (Basilica di Sant’Antonio) , Bazilika Sv. Justine (Basilica di Santa Giustina), Palata Rađone (Palazzo della Ragione), Kapela Skrovenji (La Cappella degli Scrovegni), Kula sa satom (La Torre dell’Orologio), Kafe Pedroki (Il Caffè Pedrocchi) i Botanička bašta (L’Orto Botanico).
Trg della Valle (Prato della Valle) je jedan od najpoznatijih i najimpresivnijih trgova u Italiji. Ogroman trg sa površinom od oko 88 – 90 000 m² predstavlja jedan od najvećih trgova u Evropi.
Trg ima ovalni (eliptični) oblik i u centru ima zeleno ostrvo- Isola Memmia. Oko ostrva se nalazi kanal sa četiri mosta i dvostruki prsten sa 78 statua značajnih ličnosti iz istorije Padove – naučnika, pesnika, umetnika, vojskovođa i drugih istaknutih ljudi vezanih za grad. Ovde se održavaju pijace, manifestacije, koncerti, festivali i drugi javni događaji. Lokalno stanovništvo ga često koristi za šetnju, odmor, rekreaciju ili druženje na otvorenom. Upravo na ovom mestu se može najbolje posmatrati svakodnevni život Padove. Na trgu dominira monumentalna Bazilika Santa Giustina, jedna od značajnih verskih i istorijskih građevina u Padovi, koja se nalazi odmah pored trga. Prato della Valle nije samo veliki trg – to je istorijski, kulturni i društveni centar Padove, koji spojem umetnosti, arhitekture, istorije i svakodnevnog života predstavlja jedno od najlepših urbanih prostora u Italiji.
Bazilika Sv. Justine (Basilica di Santa Giustina) je jedna od najimpozantnijih i najvažnijih crkava u Padovi, smeštena odmah uz čuveni trg Prato della Valle. Posvećena je svetoj Justini (Giustina), hrišćanskoj mučenici i zaštitnici grada. Prvobitna crkva podignuta je još u ranom hrišćanskom periodu, ali današnji izgled bazilika dobija u 16. veku, tokom renesanse, kada je potpuno obnovljena i proširena. Građevina je monumentalna- dugačka, prostrana i prepoznatljiva po osam velikih kupola, koje dominiraju panoramom južnog dela Padove. Unutrašnjost bazilike je izuzetno bogata i impresivna. U njoj se nalaze brojne kapele, umetnička dela i relikvije, a posebno se ističe grob Svetog Luke Evanđeliste. Upravo zbog toga, Bazilika Sv. Justine je važno hodočasničko mesto. Danas je Bazilika Sv. Justine mesto tišine i duhovnosti, ali i nezaobilazna stanica za posetioce Padove. Njena veličina, arhitektura i istorijska važnost čine je jednim od najreprezentativnijih primera crkvene arhitekture u severnoj Italiji.
U srcu Padove uzdiže se i Bazilika Svetog Antona (Basilica di Sant’Antonio) koja je posvećena Svetom Antonu Padovanskom, jednom od najvoljenijih svetaca katoličkog sveta. Njegov grob nalazi se upravo ovde. Bazilika je arhitektonski spoj romanskog, gotskog i vizantijskog stila. Unutrašnjost bazilike je bogato ukrašena i čuva izuzetna umetnička dela. Posebno se izdvaja kapela sa reljefima Donatela, jednog od najvećih renesansnih umetnika. Bazilika Svetog Antona nije samo simbol Padove-ona je njena duša, otvorena svima koji su spremni da zastanu, makar na trenutak.
Palata Rađone (Palazzo della Ragione) je sagrađena u 13. veku i nekada je bila sedište gradskog suda i uprave. Njeno srce je ogromna sala na spratu, poznata kao Salone, jedna od najvećih srednjovekovnih dvorana u Evropi bez unutrašnjih stubova. Unutra se pogled podiže ka drvenom krovu i zidovima prekrivenim freskama koje prikazuju astrološke znakove, mesece, zanate i svakodnevni život srednjovekovnog grada. Ispod palate, arkade skrivaju stare pijace koje i danas žive punim ritmom – tezge sa voćem, povrćem, sirom i začinima podsećaju da Palazzo della Ragione nikada nije bio samo simbol vlasti, već i deo običnog, svakodnevnog života.
Jedan od najvećih umetničkih dragulja Padove nalazi se u Kapeli Skrovenji (Cappella degli Scrovegni). Izgrađena je početkom 14. veka, a najpoznatija je po freskama koje je početkom 14. veka oslikao Đoto di Bondone, jedan od ključnih umetnika ranog renesansnog slikarstva. Freske predstavljaju prekretnicu u istoriji slikarstva i smatraju se jednim od najvažnijih umetničkih ciklusa u Evropi. Đoto uvodi emociju, pokret i ljudsku dimenziju u religiozno slikarstvo. Scene iz života Bogorodice i Hrista prikazane su sa neverovatnom izražajnošću, čineći da posmatrač i danas oseća njihovu snagu. Poseta kapeli je strogo regulisana kako bi se freske sačuvale i broj posetilaca je ograničen. Danas je Cappella degli Scrovegni pod zaštitom UNESCO-a.
Kula sa satom (La Torre dell’Orologio) jedan je od najvažnijih simbola Padove. Potiče iz 14. veka, a u 15. veku dobija astronomski sat sa 11 zodijačkih znakova, bez Vage, što ga čini jedinstvenim u svetu. Toranj je imao važnu političku i društvenu ulogu i simbolizuje spoj nauke, astronomije i javnog života u kasnom srednjem veku.
Kafe Pedroki (Il Caffè Pedrocchi) je jedan od simbola moderne Padove. Izgrađen je početkom 19. veka i odiše jedinstvenim spojem neoklasičnog i neogotičkog stila. Nadimak mu je „Kafe bez vrata“, jer je do 1916. godine uvek bio otvoren, danju i noću. Zahvaljujući svojoj lokaciji- blizina Univerziteta, brzo je postao politički i kulturni centar i omiljeno mesto okupljanja studenata, profesora i naučnika. Danas predstavlja simbol grada, idealan za šoljicu kafe, ali i za putovanje kroz istoriju i umetnost.
Botanička bašta (L’Orto Botanico) osnovana je 1545. godine i smatra se najstarijom botaničkom baštom na svetu koja je i dalje na originalnoj lokaciji. Nalazi se u samom centru i deo je Univerziteta u Padovi. Bašta je bila ključna za razvoj botanike i medicinskog istraživanja u Evropi, jer su ovde studenti proučavali lekovite biljke i druge vrste za obrazovanje i nauku. Danas se Botanička bašta u Padovi može pohvaliti sa preko 3.500 vrsta i 6.000 biljnih primeraka iz celog sveta. Bašta je oaza mira i lepote, omiljena destinacija za šetnje, edukaciju i fotografisanje. Zahvaljujući svojoj dugoj istoriji i kulturnoj važnosti, UNESCO je 1997. godine uvrstio botaničku baštu na listu svetske kulturne baštine.
Za razliku od svojih poznatijih suseda, Padova ne traži pažnju. Padova predstavlja Italiju kakva je nekada bila i kakva još uvek može da se doživi. Grad znanja, umetnosti i svakodnevice, u kojem se prošlost i sadašnjost ne sudaraju, već dopunjuju. Ako tražite mesto koje inspiriše, smiruje i obogaćuje – Padova je pravi biser između Verone i Venecije.
