Rimski forum i Koloseum
Rimski forum i Koloseum su dva od najprepoznatljivijih simbola starog Rima koji danas fasciniraju posetioce širom sveta. Ovi monumentalni spomenici ne samo da govore o moći i veličini Rimskog carstva, već i o kulturnom životu, političkoj dinamici i svakodnevnom životu ljudi tog vremena. Ovi spomenici govore o raskošnoj arhitekturi i inženjerskim dostignućima Rima.
Rimski forum predstavlja jedno od najvažnijih istorijskih i arheoloških nalazišta u Italiji. To je bila politička, pravna, ekonomska i religiozna srž antičkog Rima, mesto na kojem su se odigrali ključni događaji u životu rimske civilizacije.
Centar moći, kulture i istorije, Forum je kroz vekove bio središte javnog života, a danas je popularna turistička destinacija koja nudi uvid u bogatu prošlost Rima.
Rimski forum se razvijao tokom više od 1000 godina, počevši od vremena kraljevine, a svoj zenit je dosegao u periodu Republike. U početku forum je bio močvarno područje između Palatina i Kapitolina koje je postepeno preuređivano i postajalo centralno mesto za političke, društvene i religiozne aktivnosti. U vreme republike, forum je postao i središte vlasti na kojem su se održavali sastanci senata, održavale su se javne govorničke akcije i održavani izbori. U ovom periodu, mnogi značajni spomenici, hramovi i javne zgrade sagrađene su oko foruma. Sa usponom cara Avgusta i širenjem rimskog carstva, Forum je proširen i ukrašen sa još više monumentalnih zgrada i spomenika.
Rimljani su u to vreme stvarali impresivne građevine koristeći tehnike i materijale koji su omogućili izgradnju trajnih struktura, dok su te tehnike oblikovale evropsku arhitekturu vekovima kasnije.
Rimski forum ili Forum Romanum bio je centar političkog, društvenog i religijskog života, njegova funkcija je bila centralna za razvoj rimskog društva. Prvo naselje na ovom području datira još iz praistorijskog perioda, ali pravi razvoj Rimskog foruma počinje u VII veku p.n.e. kada je postao glavni trg u Rimu. Tokom vremena, forum je postao sve važniji i mnoge značajne zgrade su izgrađene u njemu, uključujući Senatsku zgradu (Curia), hram Venere i mnoge druge spomenike. Sa svakom novom vladavinom, forum je postajao sve veći i impresivniji. Ovde su se održavali politički govori a senatori i carigradski vladari diskutovali su o zakonima, strategijama i sudbinama. Pored toga, forum je bio mesto i na kojem su se odvijale javne ceremonije, a tokom vremena je postao simbol moći i prestiža Rima.
Lapis Niger– deo trga koji je pokriven crnim mermernim pločama, odakle potiče i naziv. Prema verovanju, one obeležavaju mesto gde su senatori ubili Romula, osnivača grada Rima. Ipak, istraživanja su isključila mogućnost da ovo mesto može biti i mesto gde je Romul sahranjen.
Na ulasku u Rimske forume nalazi se Titusov luk, a sagradili su ga senatori posle smrti imperatora Titusa 81 godine. Svojevremeno je luk predstavljao triumfalnu kapiju kojom su se slavile pobede imperatora, uključujući i opsadu Jerusalima 70. godine, kada je jevrejski hram uništen, a grad opljačkan.
Vidljivi su i ostaci Domus Publica, a ovu građevinu je koristio pontefice Massimo (vrhovni sveštenik), takođe u njoj je boravio i Cezar (nosilac titule vrhovnog sveštenika) od 62 p.n.e. sve do njegovog ubistva 15. marta 44 godine p.n.e. Ovde se nalazio i dom Vestalnih devica koje su bile sveštenice boginje Veste, a jedna od dužnosti im je bila održavanje svete vatre Rima. One su bile toliko cenjene i poštovane u Rimskom carstvu da su bile jedine žene koje su imale pravo na testament, mogle su da svedoče bez zakletve, bile su slobodne da napuste svetilište i hodaju slobodno, čak i da pomiluju zatvorenika osuđenog na smrt.
Sve ove privilegije nisu im date olako, naime one su morale da ostanu device i da služe kultu 30 godina, uz pravo da napuste kult u svakom trenutku i da se udaju. Ukoliko bi device upražnjavale telesna zadovoljstva ili dozvolile da se vatra ugasi, bile bi surovo kažnjene bičevanjem, a zatim bi bile odnete u pećinu gde bi ih ostavili zazidane sa minimalnim zalihama hrane. Saučesnik u ovakvoj aferi bi bio odveden u ropstvo.
Na suprotnoj strani od ulaza nalazi se još jedna trijumfalna kapija koja je posvećena Setimu Severu, a sagrađena je 303 godine n.e. Setimo je imao dva sina Karakalu i Getu. Pošto je Karakala naručio bratovljevo ubistvo, ime Gete na kapiji je zemanjeno natpisom “optimus fortissimisque pricipibus” što u prevodu znači “izvanredni i najjači prinčevi”.
Na samom kraju trga od ulaza, nalaze se osam stubova koji su nekada pripadali hramu posvećenom Saturnu (rimski bog agrikulture i prirodnih ciklusa). Ovaj hram je sagrađen 497. godine p.n.e. a rekonstruisan je 42 n.e. Celokupna rekonstrukcija je finansirana ratnim plenom iz Sirije.
Koloseum ili Amfiteatar Flavijevaca je jedno od najpoznatijih i najimpresivnijih arhitektonskih dela ikada izgrađenih, predstavljao je simbol moći gde su robovi kao i slobodni ljudi tražili slavu. Ovaj monumentalni amfiteatar je izgrađen u periodu od 70. do 80. godine n.e. pod carem Vespazijanom i njegovim naslednikom Titom i bio je zamišljen kao prostor za organizovanje gladijatorskih borbi, javnih egzekucija, simulacija bitaka, borbi sa životinjama a ponekad i dramatičnih prikaza istorijskih događaja.
Koloseum je mogao da primi između 50.000 i 70.000 posetilaca što ga je činilo najvećim amfiteatrom u rimskom svetu. Ovaj objekat je bio prepun tehničkih inovacija, od sofisticiranog sistema za upravljanje ulazima i izlazima do podzemnih prostorija gde su se držali gladijatori i životinje. Gladijatorske borbe koje su bila najpoznatija vrsta zabave u Koloseumu, predstavljale su brutalne i krvave okršaje između obučavanih boraca-gladijatora. Međutim, Koloseum nije bio samo mesto za borbe, često su se u njemu izvodile simulacije istorijskih bitaka, a organizovale su se i predstave na vodi, gde je arena bila napunjena vodom i upravljalo se brodovima. Iako je danas Koloseum delimično u ruševinama zbog zemljotresa i pljački i dalje je simbol snage i veličine Rimskog carstva. Njegova impozantnost je i dalje očigledna, a svake godine privlači milione turista iz celog sveta.
Ime Koloseum najverovatnije potiče od imena statue imperatora Nerona (poslednjeg člana dinastije Julije – Klaudije) koji je umro 68 godine n.e. Ova Neronova bronzana statua nazvana je Kolos Nerona po čuvenom Kolosu sa Rodosa.
Tokom vladavine Hadrijana, ova statua je pomerena blizu Koloseuma i od tog trenutka se povezuje sa amfiteatrom.
Nakon Neronove smrti, Kolos Nerona je modifikovan kako bi predstavljao rimskog boga
Sol Invictus (bog Sunca u rimskoj mitologiji). Spomenik je pomeren je 127 godine n.e na poziciju pored Koloseuma uz pomoć 24 slona. Prema nekim izvorima ova statua je bila visoka između 30 i 37 metara.
Predstave u Koloseumu su mogle da traju danima, kao što se i desilo tokom inauguracije imperatora Titusa 80 godine n.e. kada su igre trajale 100 dana. Za ovu priliku centralna arena je korišćena kao bazen za pomorske bitke.
Ulaz u Koloseum je bio besplatan, a glavni sponzor igara je bio Imperator, dok su druge eminentne figure drevnog Rima su finansirale spektakle u retkim prilikama.
Koloseum, kao najveći amfiteatar na svetu, bio je elipsoidnog oblika sa oko 50 metara visine, dužine 188 metara i sa 80 ulaza. Sedišta u Koloseumu su bila podeljena u 5 sekcija, a ona najbliža podijumu arene su bila rezervisana za senatore. Iza njih su se nalazile tri sekcije namenjene različitim socijalnim staležima, dok su najudaljenija mesta zauzimali građani nižeg staleža. Na vrhu zgrade nalazili su se mahanizmi izgrađeni od tkanine i drveta sa ciljem da se zaštite gledaoci od sunca. Arena je bila prekrivena drvenim daskama i peskom, ispod čega se nalazio kompleksan sistem sa čekrkom koji je podizao gladijatore, životinje i scenografiju na scenu. Deo rekonstruisane arene i ostaci nivoa koji se nalazio ispod nivoa zemlje danas se mogu videti u unutrašnjosti građevine. Samo mali deo fasade je očuvan do danas, tj. veći deo severnog dela strukture i manji zidovi koji predstavljaju originalne unutrašnje zidove građevine. Spoljni zidovi su bili napravljeni od kamena bez upotrebe maltera, a kamenje je zajedno držala gvozdena stega od 300 tona.
Rimski forum i Koloseum odražavaju istu filozofiju – Rim je bio carstvo moći, discipline, a istovremeno i uživanja u zabavi. Forum je bio politički centar u kojem su se donosile odluke koje su oblikovale sudbinu naroda dok je Koloseum bio simbol zabave i moći, gde su rimski vladari mogli da pokažu svoju dominaciju nad životom i smrću.
